"Fra Alojzije Novak – osvrt na jedan velikodušan život " naslov je knjige fra Zlatka Josipa Šafarića koja je predstavljena u petak 3. rujna u župi Sveti Juraj na Bregu u gornjem Međimurju.

Knjiga, kojoj je nakladnik Provincijalat Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Mandića, objavljena je u prigodi ovogodišnje 100. obljetnice njegova rođenja i 10. obljetnice smrti.

U Novakovoj rodnoj župi knjigu su predstavili fra Ivica Petanjak, provincijalni ministar, Alojzijev nećak fra Nikola Novak, prof. Silvana Batoš, mr. sc. Ines Virč te autor Šafarić.

 Pozdravljajući okupljene, domaći župnik vlč. Ivica Puškadija kazao je kako je predstavljanje knjige o domaćem sinu fra Alojziju Novaku velik događaj za župu Sveti Juraj na Bregu koju je taj skroman kapucin izrazito volio i rado posjećivao. Po skromnosti i poniznosti tog neumornog ispovjednika i revnog duhovnika usporedio je s Leopoldom Mandićem koji je postao velik zbog svoje malenosti. Zahvalio je autoru što je približio njegov lik današnjim naraštajima te je najavio postavljanje spomen-ploče potkraj godine na 10. obljetnicu njegove smrti.

Provincijal Petanjak izrazio je zadovoljstvo što je prvi put u rodnom mjestu fra Alojzija čije su obljetnice bile povod knjizi koja predstavlja ne samo njegov život, nego daje i povijesni presjek života hrvatskih kapucina 20. stoljeća. Iako je umro u visokoj staračkoj dobi, bio je mlad po duhu i otvorenosti koncilskim gibanjima. U provinciji je obnašao gotovo sve službe, i to u teškim i zahtjevnim vremenima. Kao zlatomisnik bio je učitelj novaka te isticao da se „za mlade treba moliti i treba ih voljeti“, što bi se moglo istaknuti kao najbolja formula uspješnog kršćanskog i pedagoškog odgajanja mladih. Provincijal je zahvalio autoru što je o 400. obljetnici dolaska kapucina u Hrvatsku od zaborava otrgnuo jedan uzoran lik Hrvatske kapucinske provincije.

 Domaći sin fra Nikola Novak rekao je da se u toj župi rodilo nekoliko kapucinskih zvanja, te se osvrnuo na njihovu povezanost s rodnom župom, kao i suživot njih dvojice u Dubrovniku. O njegovu djelovanju u tome gradu posvjedočila je i Dubrovčanka Batoš, dok je dijalektologinja i župljanka Birč govorila o jezičnoj vrijednosti knjige.

Alojzije Novak rođen je 14. listopada 1910. godine u Lopatincu, mjestu župe Sveti Juraj na Bregu, kao deveto od 14-ero djece marljivih i cijenjenih roditelja Marije i Andrije. Na krštenju je dobio ime Emerik – Imbra. Mladi Imbra školovanje je nastavio u Varaždinu gdje je 1923. g. ušao u kapucinski konvikt te mu je odgojitelj bio poznati kapucin Anzelmo Canjuga. U novicijat je ušao 1927. godine, dobio ime Alojzije te postao članom Ilirske kapucinske provincije koja je obuhvaćala samostane u Hrvatskoj i Sloveniji. Privremene zavjete položio je 1928. godine u Varaždinu, a doživotne 1931. u Splitu. Za svećenika je zaređen 1934. g. u Šibeniku, nakon čega je u Svetom Jurju na Bregu proslavio mladu misu. Studirao je i u Rimu pa je ubrzo dobio službu predavača. Tijekom života obnašao je različite službe, bio je gvardijan varaždinskog samostana tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon rata i osječkog te riječkog. Godine 1952. postao je prvi provincijal Hrvat Ilirske kapucinske provincije, a treći mandat bio je i posljednji budući da je provincija podijeljena na slovensku i hrvatsku. U više samostana bio je učitelj novaka. Čak je i kao zlatomisnik djelovao kao kateheta, te neumoran ispovjednik. U rodnu župu uvijek je rado dolazio, a osobito radosni pohodi bile su proslave 50., 60. i 65. obljetnice misništva. Životni vijek od 1985. godine zaključio je na službi u Dubrovniku gdje je i umro na Badnjak te je pokopan 28. prosinca 2000. godine.

 Predstavljanju knjige nazočili su braća kapucini na čelu s provincijalnim ministrom fra Ivicom Petanjakom, prijašnji dugogodišnji svetojurjevski župnik preč. Ivan Kozjak, gornjomeđimurski dekan mons. Leonard Logožar, načelnik Općine Anđelko Nagrajsalović, te brojni drugi gosti i župljani. S nekoliko skladbi nastupila je muška vokalna skupina župnog zbora.

Prihod od prodaje knjige na promociji je bio namijenjen obnovi župne crkve sv. Jurja mč. koja je stradala u urušavanju 2008. godine.

Jasminka Bakoš-Kocijan