|
Osnivanje biskupije Sveta Stolica obznanila je 5. srpnja 1997. godine, točno u podne, odluke Svetog Oca Ivana Pavla II. o ustanovljenju novih biskupija sa sjedištima u Požegi i Varaždinu. Podijelivši teritorij Zagrebačke nadbiskupije, Sveti Otac utemeljio je tako novu Varaždinsku biskupiju na sjeverozapadu Hrvatske te je za njezinog prvog biskupa imenovao mons. Marka Culeja, dotadašnjeg pomoćnog zagrebačkog biskupa. |
 |
 Biskup Culej s papom Ivanom Pavlom II. |
 |
 |
||
|
|
|
Svečanost
proglašenja Varaždinske biskupije i ustoličenja mons. Marka Culeja
za prvog varaždinskog biskupa održana je 28. rujna 1997. godine
u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Varaždinu,
koja je osnutkom biskupije postala katedralom.
Naime, apostolskim pismom "Clarorum sanctorum", kojim
je ustanovljena Varaždinska biskupija, određena je i katedrala:
"Hram nove biskupije u gradu Varaždinu, kapitularnu crkvu
posvećenu Blaženoj Djevici Mariji, podižemo na stupanj katedralne
crkve sa svim pravima i povlasticama koje se s tim u skladu podjeljuju".
Ta je crkva nedvojbeno najljepša sakralna barokna građevina u
Varaždinu.
|
 |
 |
Varaždinska
biskupija zauzima prostor od 3.100 četvornih kilometara na sjeverozapadu
Hrvatske. Prije podjele Zagrebačke nadbiskupije, ta je nadbiskupija
sa 22.795 četvornih kilometara bila jedna od većih biskupija u svijetu.
Požeška biskupija teritorijalno je dvostruko veća od Varaždinske,
no ima gotovo upola manje stanovnika. Na području Varaždinske biskupije
u tri županije - Međimurskoj, Varaždinskoj i dijelom u Koprivničko-križevačkoj,
živi oko 400.000 stanovnika, najvećim dijelom rimokatoličke vjeroispovijesti.
U područje Varaždinske biskupije pripadaju i neke župe iz Bjelovarsko-bilogorske,
Krapinsko-zagorske i Virovitičko-podravske županije.
|
|
Prirodnu
granicu između sadašnje Zagrebačke nadbiskupije i Varaždinske
biskupije čine gora Ivančica, te područja Kalnika i Bilogore.
Sjevernu granicu Varaždinske biskupije predstavljaju rijeke Mura
i Drava, odnosno državna granica Republike Hrvatske s Mađarskom
i Slovenijom.
Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Varaždinska biskupija sastoji se od 11 dekanata i 104 župe. U trenutku osnivanja biskupija je imala 97 župa i 9 dekanata. Zbog pastoralnih potreba osnovani su Ludbreški i Čakovečki dekanat te je ustrojeno nekoliko novih župa. Od 104 župe na području biskupije njih 8 vode redovnici, a ostale dijecezanski (biskupijski) svećenici. U biskupiji se nalazi i šest redovničkih samostana te 15 vlastitih kuća časnih sestara (različitih družbi), koji djeluju u 27 župa. Biskupija trenutačno ima oko 130 dijecezanskih svećenika, a na području biskupije djeluje i 25 redovničkih svećenika, više braće redovnika i oko 130 redovnica. |
| Mons. Josip Mrzljak - varaždinski biskup |
| Nakon
što je prvi varaždinski biskup mons. Marko Culej preminuo 19. kolovoza
2006. godine, papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Josipa Mrzljaka,
dotadašnjeg zagrebačkog pomoćnog biskupa, za novog varaždinskog biskupa,
priopćeno je 20. ožujka 2007. godine u Vatikanu.
Službu varaždinskog biskupa mons. Mrzljak preuzeo je na svečanosti u varaždinskoj katedrali u subotu 31. ožujka 2007. Varaždinska biskupija u godini u kojoj je obilježila 10. obljetnicu svog osnutka time je dobila svog drugog biskupa, nakon što je prvi varaždinski biskup Marko Culej preminuo sedam mjeseci ranije. Biskup
Josip Mrzljak rođen je 19. siječnja 1944. godine u Vukovaru u obitelji
Vladimira i Barice rođene Šimecki. Roditelji su mu živjeli u Krašiću,
a u Vukovar su doselili jer je otac kao državni službenik dobio
namještenje. U vukovarskoj "kristalnoj noći" 12. travnja
1945. godine otac je nestao i vjerojatno je ubijen od komunista
kao i mnogi drugi u to vrijeme u Vukovaru. Odmah nakon očevog nestanka
Josip se s majkom i sestrom vratio u Krašić. Osmogodišnje školovanje
završio je u Krašiću i to u vrijeme kada je tu kao zatočenik živio
zagrebački nadbiskup i kardinal, blaženi Alojzije Stepinac. Godine
1959. odlazi u Nadbiskupsko dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu
gdje je maturirao 1963. godine. Studij teologije završio je na Katoličkom
bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a za svećenika ga je zaredio nadbiskup
Franjo Kuharić 16. studenoga 1969. godine. Kao mladomisnik Josip
Mrzljak je pastoralno pomagao u više župa, a zatim je bio kapelan
u župi sv. Nikole u Koprivnici. Osam je godina bio župnikom u Ozlju,
odakle je nekoliko godina upravljao i župom Vrhovac. Godine 1980.
imenovan je župnikom u Sesvetskom Kraljevcu, gdje ostaje 18 godina.
U ljeto 1998. nadbiskup Josip Bozanić imenovao ga je biskupskim
vikarom za svećenike i ravnateljem pastoralnih ureda Nadbiskupskog
duhovnog stola, a malo zatim i kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog.
U toj ga službi zatiče i imenovanje za pomoćnog biskupa zagrebačkog.
Za biskupa je zaređen u zagrebačkoj katedrali 6. veljače 1999. U
Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je službu predsjednika
Vijeća HBK za kler, a danas je predsjednik Hrvatskog Caritasa, predsjednik
Biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas te predsjednik Biskupske
komisije HBK za odnose s državom. |
|
|
Mons. Marko Culej - prvi varaždinski biskup Mons. Marko Culej, dotadašnji pomoćni zagrebački biskup, imenovan je 5. srpnja 1997. godine prvim varaždinskim biskupom. Ustoličen je 28. rujna iste godine. Službu je obnašao sve do preminuća nakon duge i teške bolesti 19. kolovoza 2006. godine. |
| Aktivnosti biskupije |
|
Osnutkom
biskupije otvorila su se mnoga polja rada na pastoralnom, karitativnom,
liturgijskom, katehetskom području ...
Uz pastoralni rad mnoge su aktivnosti usmjerene na zaživljavanje novoutemeljenih župa u kojima je potrebno osigurati sakralne i pastoralne prostore. U nekoliko župa biskupije u izgradnji su župne crkve (Šenkovec, Koprivnica ...) te pastoralni centri sa stambenim prostorom za župnika. Također je izgrađen novi Svećenički dom za umirovljene svećenike, nedaleko od središta Varaždina i katedrale. U Ivancu djeluje Caritasov dom za starije i nemoćne osobe, a u Čakovcu Centar za djecu s posebnim potrebama. Biskupijski Caritas pokrenuo je zaživljavanje župnih Caritasa. Od 76 registriranih župnih Caritasa, aktivnije djeluje njih oko 40, dok biskupijski Caritas povremenim seminarima i predavanjima potiče aktivnost i u ostalim župama. Biskupija jednom mjesečno priređuje susrete svih svećenika koji djeluju na području Varaždinske biskupije. Ti susreti imaju za cilj permanentno obrazovanje svećenika i razmatranje aktualnih pastoralnih pitanja. Velika se pozornost posvećuje katehetskom radu putem Katehetskog ureda biskupije, a u njegovanju liturgijskog pjevanja prednjače dva katedralna zbora varaždinske katedrale "Chorus liturgicus" i "Chorus angelicus". U svakoj župi također djeluju župni i crkveni zborovi. O unapređenju liturgijskog pjevanja skrbi biskupijski Ured za crkvenu glazbu. |
|
Osnivanjem
biskupije zaživjele su i udruge vjernika laika: utemeljena je Kolpinška
udruga biskupije s tri župne obitelji, zatim djeluju podružnice
Hrvatskoga katoličkog
liječničkog društva u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici, Ogranak
Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika za Varaždinsku
biskupiju ... Sve te udruge imaju susrete jednom mjesečno i
druge brojne aktivnosti.
|
| Biskupski ordinarijat |
|
Biskupski
ordinarijat, s glavnim uredima biskupije, smješten je neposredno
uz katedralu kojom je povezan nekadašnjom Lauretanskom kapelom.
Nalazi se na adresi Pavlinska 4, a današnju zgradu izgradili su
isusovci 1651. godine kao jednokatnu uglovnicu vezanu uz isusovačku
crkvu Uznesenja Marijina. Zgradu su podigli na istome mjestu na
kojem je 1636. g. podignuta drvena isusovačka gimnazija, koja
je izgorjela u požaru. I nova zidana zgrada služila je nadalje
kao isusovačka gimnazija. Isusovci su inače u Varaždin došli 1628.
godine, a crkvu Uznesenja Marijina, današnju katedralu, gradili
su od 1642. do 1646. godine. Zgrada bivše isusovačke gimnazije,
današnji Ordinarijat, dograđena je početkom 19. stoljeća, a sredinom
1997. godine preuređena je za potrebe Varaždinske biskupije.
|
|
|
U
Biskupskom ordinarijatu, odnosno u zgradi na lokaciji Pavlinska
4, nalaze se službene prostorije varaždinskog biskupa i njegovih
najbližih suradnika. Generalnim vikarom imenovan je mons. Ivan
Godina, koji je ujedno i predsjednik Caritasa Varaždinske biskupije.
Kancelar biskupije i tajnik je mons. Antun Perčić. Ekonom biskupije
je preč. Josip Grošić. Ravnatelj je Svećeničkog doma vlč. Mirko
Horvatić, koji je ujedno i ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera
i drugih crkvenih službenika.
Na toj adresi nalaze se i Arhiv te Matični ured, koje vodi vlč. mr. Damir Bobovec. Dio ureda Biskupskog ordinarijata od početka 2004. godine smješten je i u novom Pastoralnom centru na lokaciji Zagrebačka ul. 3. Na toj adresi smješten je ured Biskupijskog Caritasa, kojeg vodi dipl. teolog mr. Ante Šola, zatim Katehetski ured i Ured za pastoral mladih koje vodi vlč. mr. Damjan Koren, Ured za obitelj kojeg vodi vlč. mr. Josip Koprek, Bračno i obiteljsko savjetovalište, koje vodi laik Branko Pagadur, te povjerenstvo za katoličke laičke udruge, koje vodi vlč. Koprek. Djeluje i Ured za pastoral u medijima, kao i Ured za crkvenu glazbu, kojeg vodi mr. Anđelko Igrec. |
|
U
Pavlinskoj ulici 50-tak metara od katedrale nalazi se Biskupska
rezidencija koja je smještena u velikoj jednokatnoj palači izgrađenoj
sredinom 19. stoljeća u tzv. građanskom stilu. Zgrada je za potrebe
stanovanja varaždinskog biskupa i njegovih suradnika preuređena
sredinom 1997. godine.
|
| Duhovna središta biskupije: Ludbreg, Lepoglava i Varaždin |
|
Od
duhovnih središta Varaždinske biskupije posebno se ističu Ludbreg,
Lepoglava i Varaždin, ali i Molve, Sveta Marija i druga mjesta.
U Ludbregu se nalazi euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Isusove, jedino euharistijsko svetište u Hrvatskoj. Mnoštvo vjernika hodočasti tijekom godine u ludbreško proštenište, no najveći broj okuplja se u dane Svete Nedjelje početkom rujna. U tom svetištu održan je 2000. godine biskupijski euharistijski kongres. |
|
|
|
Lepoglava
će tek postati duhovno središte okupljanja raznih skupina vjernika
i svećenika. U prosincu 2001. godine izvršena je svečana primopredaja
nekadašnjeg pavlinskog samostana u središtu Lepoglave koji je
služio kao zatvorska zgrada Kaznenog zavoda Lepoglava. U tijeku
je temeljita obnova zgrade koja će Lepoglavi povratiti epitet
duhovnog središta sjeverozapadne Hrvatske. No, Lepoglava velik
broj hodočasnika privlači i svojom župnom
crkvom Bezgrešnog začeća BDM, koja je poznata po svojoj bogatoj
prošlosti i freskama pavlina Ivana Rangera.
|
|
Varaždin,
grad baroka, glazbe i cvijeća, poznat je i po tornjevima svojih
crkava, a od 1997. godine je i biskupski grad. Stari hrvatski
slobodni i kraljevski grad, koji je stoljećima bio gospodarsko,
kulturno i političko središte sjeverozapadne Hrvatske, postao
je tako sjedište Varaždinske biskupije. U njemu su se nekad održavale
sjednice Hrvatskog sabora i ustoličavali banovi, a u razdoblju
od 1767. do 1776. g. bio je i sjedište Kraljevskoga namjesničkog
vijeća, dakle glavni grad Hrvatske. No, Varaždin je već u rano
doba svoje povijesti postao i značajnim vjerskim središtem. Početkom
13. stoljeća u Varaždin dolaze redovnici ivanovci i grade crkvu
sv. Ivana Krstitelja i svoj samostan. Odlaskom ivanovaca crkvu
i samostan preuzeli su franjevci. U Varaždin su prije 300 godina
došli također oci kapucini i sestre uršulinke. U samom središtu
grada nalazi se katedrala,
koja je mjesto mnogih duhovnih susreta vjernika iz čitavoga svijeta.
|
 |
|
Zaštitnici
biskupije
|
|
Zaštitnikom
Varaždinske biskupije izabran je 18. lipnja 2001. godine na sjednici
biskupijskog Prezbiterskog vijeća sveti
Marko Križevčanin, hrvatski svetac, koji se slavi 7. rujna.
Svećenici, redovnici, redovnice i vjernici okupljaju se na blagdan
sv. Marka Križevčanina, zaštitnika biskupije, na misnom slavlju
u katedrali.
Suzaštitnikom Varaždinske biskupije imenovan je blaženi Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal koji je nepravedno nakon montiranog sudskog procesa bio zatočen u zatvoru u Lepoglavi. Blaženom A. Stepincu posvećene su dvije nove župe - u Ivanovcu u Međimurju te gradska župa u Koprivnici. |
|
