Na višednevnom hodočašću u Italiji od 16. do 21. travnja boravili su vjernici iz Molva i okolice, Zagreba, Velike Gorice, Karlovca i Splita, a pridružili su im se i fra Ivan Poleto, župnik u Molvama, fra Željko Paša, Molvarac na studiju u Rimu, vlč. Mario Filipović, župnik u Donjim Mostima, vlč. Stjepan Bradica, župnik u Lasinji i o. Marko Glogović, pavlin iz Kamenskog pokraj Karlovca, te redovnice iz Novog Marofa: s. Ana Zovkić i s. Dragica Lučić.

Hodočašće je priređeno u gradić Mugnano del Cardinale gdje se u crkvi Nebeske Majke čuvaju zemni ostaci male i mlade mučenice prvih kršćanskih vremena svete Filomene, koja je podnijela mučeništvo u vrijeme cara Dioklecijana. Pobožnost sv. Filomeni u Hrvatskoj krenula je od Mirele Madunić iz Ciste Provo pokraj Splita preko Molva u čijoj se crkvi čuva najljepši kip spomenute svetice, a nakon što su hodočašća u Molve postala redovita organizirano je prvo nacionalno hodočašće na talijanski jug gdje je ta svetica živjela.

Osim tog središnjeg hodočasničkog mjesta, vidjelo se i podosta ostalih svetišta, primjerice u Osimu, gdje se štuje sv. Josip Cupertinski, zaštitnik studenata i učenika, te Loreto u čijem se Marijanskom svetištu čuva Nazaretska kućica. U Isoli Gran Sasso svetište je sv. Gabrijela od Žalosne Gospe, zaštitnika mladih i zaštitnika talijanske pokrajine Abruzzo koja je teško pogođena potresom. Na visinu Montevergina preko 1200 metara hodočasnički autobus se uspinjao da bi se posjetilo svetište Gospe od neprestane pomoći gdje se nalazi jedna od najstarijih ikona i najveća ikona na svijetu (4 metra) koja prikazuje Majku Božju. Ikonu je prema predaji naslikao sam sv. Luka.

U Pompejima pokraj Napulja posjetilo se veliko i grandiozno svetište Gospe od krunice. U Caposeli posjetili su svetište sv. Gerarda Maiella, zaštitnika djece, mladih, trudnica, djece kojima prijeti pobačaj i lažno optuženih ljudi. U San Giovani Rotondu poznato je i veliko svetište sv. Padra Pia, a u Monte Garganu je svetište sv. Mihaela Arkanđela.

Kao trajni podsjetnik na to hodočašće iz nekih od spomenutih svetišta dobili su i relikvije - ostatke svetaca. Iz Osima dobili su moći sv. Josipa Cupertinskog (ex ossibus corporis) I. stupnja; iz svetišta sv. Filomene autentičnu relikviju koja pripada ex indumenctis Sanctae Filumenae, relikvija II. stupnja u kojoj su tragovi krvi i prah kostiju; a iz svetišta Padra Pia relikviju III. stupnja.
Najsvečaniji dio hodočasničkog puta bio je na 2. uskrsnu, Bijelu, nedjelju kada je u samom svetištu sv. Filomene slavljena misa koju je na latinskom predvodio molvarski župnik fra Ivan Poleto u zajedništvu s drugim svećenicima iz Hrvatske i čuvarom svetišta mons. Giovannijem Braschim.

Sam rektor mons. Braschi hodočašće je nazvao povijesnim jer mu je želja da bude što više bratovština i da svi njeni članovi budu kao jedna velika obitelj koja pripada velikoj Nadbratovštini čije se središte nalazi u Mugnanu. Tom prigodom rektor svetišta mons. Braschi molvarskog župnika imenovao je nacionalnim duhovnim asistentom uz dozvolu da se u Molvama mogu izrađivati pojasevi sv. Filomene i da ih u Hrvatskoj jedino smije dijeliti i blagosloviti molvarski župnik.

Po dolasku u Molve fra Ivan Poleto iznio je nekoliko novosti oko nekih projekata vezanih za sv. Filomenu:
"Želja je da dođe do osnivanja još Bratovština koje bi trebale imati sjedište u Zagrebu i Osijeku, dok bi glavno trebalo biti u Molvama. U samo mjesto predviđen je i dolazak rektora i čuvara svetišta iz Italije koji bi trebao donijeti relikviju I. stupnja, a to su ostaci kostiju same svetice. Za tu nakanu bila bi organizirana trodnevnica. Moja osobna želja je da u Molvama pokraj samog oltara sv. Filomene izložimo zahvale i fotografije s imenima djece koja su dobila ime po svetici. Jedna mala Filomena iz Splita išla je s nama na to poprilično daleko hodočašće. Mala Filomena Plazibat upravo je dobila ime po zagovoru sv. Filomene. Sada ima 13 mjeseci. Također mi je želja da poklonjeni kip Milosrdnog Isusa kojeg smo dobili od otaca pavlina iz Kamenskog bude postavljen ispred naše velike molvarske crkve, često nazivane podravskom katedralom."

D. Kokša