VATIKAN

Kardinal Joseph Ratzinger izabran
za 265. poglavara Katoličke Crkve

Kardinal Joseph Ratzinger (78) novi je poglavar Katoličke Crkve. Svečano je to najavio s prozora bazilike Sv. Petra oko 18.40 čileanski kardinal Jorge Arturo Medina Estevez.

“Draga braćo i sestre, javljam vam radosnu vijest”, rekao je kardinal Estevez u svom službenom obraćanju koje je prvi put u povijesti izbora pape izgovoreno na više jezika. Potom je kardinal Estevez izgovorio latinski obrazac kojim se predstavlja novi Papa: “Nuntio vobis, gaudium magnum, habemus Papam”.
Novi je Papa, najavio je zatim kardinal Estevez, kardinal Joseph Ratzinger, a uzeo je ime Benedikt XVI.

Neposredno zatim na prozoru se pojavio i novi Petrov nasljednik, a njegov izlazak burnim višeminutnim pljeskom pozdravili su deseci tisuća vjernika okupljeni na Trgu sv. Petra. U svom prvom obraćanju na talijanskom jeziku, prekidan više put pljeskom vjernika, novi Papa je rekao:

“Draga braćo i sestre nakon velikog pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene, poniznog i jednostavnog radnika na Gospodnjoj njivi, za novog papu. Tješi me u toj zadaći da se Gospodin zna služiti i raditi i s nesavršenim sredstvima i nadasve se povjeravam vašim molitvama”, rekao je, između ostalog, novi Papa u svom prvom obraćanju nakon izbora. Nakon toga papa Benedikt XVI. podijelio je prvi blagoslov “Urbi et orbi”, gradu i svijetu u svojem pontifikatu.

---

ŽIVOTOPIS

Kardinal Joseph Ratzinger, dosadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, predsjednik Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije i dekan Kardinalskog zbora rođen je 16. travnja 1927. u Marktl am Inn, Njemačka. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1951. Njegov otac, policijski časnik, potječe iz pobožne tradicionalne obitelji zemljoradnika iz Donje Bavarske. Mladenaštvo je proveo u Traunsteini, a posljednji mjeseci II. svjetskog rata pozvan je u pomoćnu službu protuzračne obrane. Od 1946. do 1951., kada je zaređen za svećenika i počeo predavati, studirao je filozofiju i teologiju na Sveučilištu u Muenchenu i višoj školi u Freisingu. Doktorirao je teologiju 1953., te četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Predavao je dogmatiku i fundamentalnu teologiju u Freisingu, zatim u Bonnu od 1959. do 1969., Muensteru od 1963. to 1966. te Tuebingenu od 1966. do 1969. Od 1969. profesor je dogmatske teologije i povijesti na Sveučilištu Regensburg. Bio je već dobro poznat 1962. godine, kada u 35. godini života postaje savjetnikom koelnskog nadbiskupa kardinala Josepha Fringsa na II. vatikanskom koncilu. Između brojnih njegovih publikacija ističe se "Uvod u kršćanstvo" iz 1968.
U ožujku 1977. papa Pavao VI. imenuje ga nadbiskupom Muenchena i Freisinga, 28. svibnja posvećen je za biskupa te je postao prvi dijecezanski svećenik nakon 80 godina koji je preuzeo pastoralnu službu velike bavarske nadbiskupije. Na konzistoriju 27. lipnja 1977. papa Pavao VI. imenuje ga kardinalom. Papa Ivan Pavao II. imenuje ga 25. studenoga 1981. na čelo Kongregacije za nauk vjere, predsjednikom Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije.
Godine 1980. predsjeda 5. općom skupštinom Biskupske sinode, 1983. je predsjednički delegat na 6. sinodalnoj skupštini. Vice-dekanom Kardinalskog zbora postaje 6. studenoga 1998., a 30. studenoga 2002. i dekanom. Predsjednik je povjerenstva za pripremu Katekizma Katoličke crkve te je novi nakon 6 godina rada (1986-92) predstavio Svetom Ocu. U Kuriji je obavljao službe u Državnom tajništvu (drugi odsjek), Kongregacijama za istočne Crkve, za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, za evangelizaciju naroda te katolički odgoj, kao i pri Papinskom vijeću za jedinstvo kršćana i Papinskom povjerenstvu za Latinsku Ameriku.

Nakon smrti pape Ivana Pavla II. 2. travnja 2005., na prvim konklavama u trećem tisućljeću izabran je u utorak 19. travnja za 264. Petrova nasljednika, uzevši ime papa Benedikt XVI.

Joseph Alois Ratzinger proslavio je 78. rođendan samo tri dana prije nego što je izabran za papu. Bio je jedan od najbliskijih suradnika pape Ivana Pavla II. i jedan od najutjecajnijih ljudi u Vatikanu. Rođen je u Bavarskoj, u mjestu Marktl am Inn, 16. travnja 1927., a njegove najranije godine bile su obilježene usponom nacionalsocijalizma.

Otac mu je bio policijski časnik i veliki protivnik nacizma, no njegov sin se, napunivši 14 godina, morao priključiti Hitler Jugendu jer ga je na to obvezivao zakon. Nije bio revan član, a o toj epizodi svojega života i sam je pisao. Kad mu je bilo 16 godina, poslan je na prvi zadatak – čuvanje tvornice BMW nedaleko od Munchena.

Slijedi vojna obuka u vojnom kampu u Mađarskoj. Dezertirao je u travnju 1944. iako je to bilo kažnjivo smrću, a godinu dana nakon toga proveo je neko vrijeme u savezničkom zarobljeničkom logoru. Iste godine u lipnju zajedno s bratom Georgom upisuje se na bogosloviju, a za svećenike ih je zaredio munchenski kardinal Faulhaber šest godina poslije.

Vrlo brzo počinje svoju akademsku i teološku karijeru, pa već 1959. postaje profesor teologije u Bonnu. Nakon četiri godine odlazi na munstersko sveučilište, a 1966. preuzima katedru dogmatske teologije na sveučilištu u Tubingenu. Već tada njegova tradicionalistička uvjerenja bila su jasno definirana, to više što je tada u Tubingenu vladala potpuno liberalna atmosfera. U Bavarsku se vraća 1969. godine na sveučilište u Regensburgu.

U tom razdoblju Joseph Ratzinger sudjelovao je i u radu Drugog vatikanskog koncila, i to kao teološki savjetnik kolnskog nadbiskupa Josepha Fringsa.

Godine 1972. počinje izdavati teološki časopis Communio koji vrlo brzo postaje jedan od vodećih časopisa katoličke teološke misli. Pet godina poslije, u ožujku 1977., papa Pavao VI. imenuje ga nadbiskupom Munchena i Freisinga, a u lipnju te godine postaje i kardinalom, jednim od četrnaestorice koje je imenovao Pavao VI.

Njegova karijera u Vatikanu počinje 25. studenoga 1981. godine, kada ga Ivan Pavao II. imenuje prefektom Kongregacije za nauk vjere. Početkom sljedeće godine daje ostavku na mjesto munchenskog nadbiskupa i postaje kardinal biskup Ostije, a prije tri godine imenovan je i dekanom kardinalskoga zbora. Oni koji su dobro poznavali Ivana Pavla II. i samog Ratzingera tvrde da su njih dvojica bili istinske srodne duše i “braća po intelektu”.

Ratzinger je Ivanu Pavlu II. bio desna ruka, najbliskiji prijatelj, a tijekom njegovih teških zdravstvenih kriza preuzimao je na sebe mnoge od njegovih dužnosti.

Iako je neprekidno izjavljivao da bi se najradije povukao u kakvo mirno bavarsko seoce i tamo se bacio na teološka domišljanja i pisanje knjiga, u posljednje vrijeme Ratzinger je bliskim prijateljima u nekoliko navrata kazao da je “spreman prihvatiti dužnost koju Bog pred njega stavlja”.

Novi papa Benedikt XVI., osmi papa u povijesti koji dolazi iz Njemačke, tečno govori deset jezika i ima sedam počasnih doktorata. Vrstan je pijanist i strastveni ljubitelj Beethovena.