KRIŽNI PUT PO RAVNOJ GORI (Hrvatsko zagorje)

Crkve i kapele Bednjanskog dekanata

Varaždinska biskupija izdala je potkraj ožujka atraktivnu knjižicu u boji pod nazivom "Križni put po Ravnoj gori (Hrvatsko zagorje) - Crkve i kapele Bednjanskog dekanata", koja predstavlja vodič svima koji u korizmeno vrijeme žele proći prirodnim ljepotama brdskog područja Ravne gore s pobožnošću križnog puta. Knjižica je izdana uoči samog III. planinarskog križnog puta mladih Varaždinske biskupije, koji se u dane vikenda 29. i 30. ožujka priređuje po Ravnoj gori. No, riječ je o univerzalnoj knjižici koja će biti korisna svima koji će i u idućim godinama hodočastiti Ravnom gorom te prolaziti križni put sakralnim objektima u župama Bednjanskog dekanata.

Knjižicu je uredio vlč. mr. Damjan Koren, povjerenik za pastoral mladih Varaždinske biskupije, koji i priređuje biskupijski Planinarski križni put mladih zajedno s Bratovštinom sv. Ferdinanda iz Ferdinandovca. Na 32 stranice knjižica donosi molitve uz postaje koje je napisao D. Koren, i osnovne podatke o sakralnim objektima koje je napisao Zlatko Smerke, veliki poznavatelj osnova planinarstva te prirodne i kulturne baštine Hrvatskog zagorja. Smerke je ujedno priredio trasu, etape i točke križnog puta, te izradio detaljan opis pješačke staze dugačke 36 i pol kilometara. Kako ističe Zlatko Smerke, križni put po Ravnoj gori ima sedam etapa i može se prijeći u laganom hodu u dva dana. Mogućnost noćenja postoji u dva planinarska doma "Filićev dom" i "Pusti duh".

Predviđeno je da križni put završi župnom crkvom Bezgrešnog začeća BDM u Lepoglavi, a uz više kapela postaje predstavljaju i župne crkve u Klenovniku, Kamenici i Višnjici. Knjižica donosi više karata te velik broj atraktivnih fotografija sakralnih objekata i prirodnih ljepota Hrvatskog zagorja, koje su djelo Z. Smerkea i D. Korena, dok je kartografiju izradila tvrtka "SMAND" d.o.o. Vidovec. Knjižica se može nabaviti kod izdavača u Biskupskom ordinarijatu i župama Bednjanskog dekanata, a može se pregledati na web stranici Varaždinske biskupije http://varazdin.hbk.hr.

Gornji Jerovec - Kuljevčica, kapelica sv. I. Krstitelja

Zaselak na cesti Ivanec - Žarovnica, odnosno Ivanec - Klenovnik u predjelu Gornjeg Jerovca. Na raskrižju spomenutih cesta podignuta je 1977. godine kapelica, posvećena svetom Ivanu Krstitelju.
Proštenje: najbliža nedjelja 24. lipnju.

DRUGA POSTAJA

Isus prima na se križ

Molimo Te, Gospodine, za hrabrost i mudrost u prihvaćanju križeva u našem životu. Nitko ne može križ nositi sam. Zato posebno molimo da u našim obiteljima jedni drugima budemo potpora u prihvaćanju i nošenju križeva svakidašnjeg života.

Klenovnik, župna crkva Presvetog Trojstva

Poveće mjesto u južnom podnožju brda Vukovoj. Ime Klenovnik prvi put se spominje 1244. godine kao utvrda na brdu nasuprot današnjeg dvorca. Dvorac Klenovnik sagradili su Draškovići početkom 17. stoljeća. U toj palači održavala su se zasjedanja Hrvatskog sabora između 1640. i 1646. godine. Od 1927. godine dvorac je preuređen u bolnicu za liječenje dišnih organa.
U podnožju dvorca i parka uzdiže se barokna crkva Presvetog Trojstva iz 18. stoljeća u kojoj je vrijedan barokni oltar iz 1733. godine, poklon roda Drašković. Tu je također vrijedna barokna propovjedaonica.

TREĆA POSTAJA

Isus pada prvi put pod križem

Bože, molimo Te da svi padovi naših obitelji u ropstvo grijeha budu što manja zapreka i smetnja djeci u njihovom odrastanju i rastu u vjeri.
Neka naše obitelji budu blagoslovljene mirom, radošću i slogom da primajući i prihvaćajući križ, upravo po križu iz dana u dan postaju bliže Tebi.

Vukovoj, kapelica sv. Vuka

Sjeverno od Klenovnika uzdiže se razgranati grebenski niz s brojnim zaselcima poznat pod nazivom Vukovoj. Na najvišoj koti od 475 m uzdiže se kapelica sv. Vuka, sagrađena 1508. godine. U prošlosti je predstavljala značajnu utvrdu u koju su se sklanjali okolni mještani pred opasnostima, vjerojatno od Turaka. Na to nas upućuje visoki zid oko crkve s ugrađenim strijelnicama koji je danas dobrim dijelom devastiran.
To je najjužnija crkva posvećena tome svecu njemačkog podrijetla.
U kapelici se nalazi vrijedan kasno-renesansni oltar iz 1650. godine.
Proštenje: na Bijelu nedjelju.

ČETVRTA POSTAJA

Isus susreće svoju svetu Majku

Isuse, Tvoja Majka bila je uz Tebe i pratila Te na križnom putu. Bila Ti je potpora i pomoć u tim teškim trenucima. Pomozi i nama da budemo osjetljivi na potrebe braće i sestara koji nose križ, da budemo uz njih ili da im svojom molitvom budemo podrška i pomoć na njihovom putu.

Galinci, kapelica Blažene Djevice Marije

Zaselak u Donjoj Višnjici povrh glavne ceste Višnjica - Lepoglava. Na grebenu, uz asfaltni put pred ulaz u zaselak umjesto nekadašnjeg križa podignuta je mala kapelica - poklonac u čast Blaženoj Djevici Mariji.
Svete mise su svake godine na Uskrsni ponedjeljak i Duhovski ponedjeljak.

PETA POSTAJA

Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ

Gospodine, daj da u našem životu ne budemo poput mnoštva koje nije željelo vidjeti Tvoje patnje. Pomozi nam da primijetimo pokraj sebe ljude u nevolji, a posebno potrebe naših najbližih u obitelji: roditelja, djece, braće i sestara te drugih dragih nam osoba.

Višnjica Donja, župna crkva Pohoda BDM

Središte sela nalazi se povrh ceste Lepoglava - Žarovnica - Višnjica - Trakošćan, a na brdu se ističe barokna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije. Crkva je današnji oblik dobila izgradnjom i pregradnjom u razdoblju od 1705. do 1754. godine, a između 1738. i 1768. godine oslikana je starozavjetnim i novozavjetnim temama. U crkvi su freske Ivana Rangera i članova pavlinske slikarske radionice.
Proštenje: 31. svibnja.

ŠESTA POSTAJA

Veronika pruža Isusu rubac

Isuse, daj da i mi činimo kao sveta Veronika. Da poput nje vjerujemo da i najmanjom gestom dobrote u našim obiteljima, školama, radnim mjestima, na ulici itd., možemo učiniti svijet čovječnijim, boljim i zadovoljnijim. Kad nam za to ponestane snage ili vjere, pomozi nam!

Ravna gora, kapelica sveta Tri kralja

Neposredno ispod vrha Ravne gore nalazi se kapelica sveta Tri kralja koju je 1916. godine dao sagraditi grof Ivan Drašković. Kapelica ima vrijedan barokni invetar. Postoji mišljenje da je ranije na ovom mjestu bio samostan. To je barokna građevina s obrambenim tornjem.
Proštenje: 6. siječnja.

SEDMA POSTAJA

Isus pada drugi put pod križem

Isuse, Spasitelju naš, u našim životima slijedimo Te također i u padovima. Ponekad su ti padovi toliko veliki da nam se vrlo teško pridići. Učvrsti nam vjeru i nadu da nas ništa ne može slomiti dok Ti dopuštamo da Ti s nama nosiš križ i da nas podižeš kad padnemo pod težinom križa (grijeha).

Kamenica - Žarovnica, kapelica Gospe Snježne

Istočno od Kamenice na vrhu brda (kota 335 m) uzdiže se kapelica Gospe Snježne sagrađena 1749. godine u baroknom stilu. Kapelica se spominje 1666. Sadašnji toranj podignut je kasnije. Unutrašnjost kapelice ukrašena je vrijednim baroknim oltarima, te oslikana freskama baroknog slikara Ivana Rangera (1751.). Iznad tabernakula nalazi se freska: baldahin pod kojim lebdi Bog Otac, a sa svake strane po dva sveca: sv. Stjepan i Emerik, odnosno sv. Ladislav i Kazimir.
Proštenje: 5. kolovoza i za Vidovo 15. lipnja.

OSMA POSTAJA

Isus tješi jeruzalemske žene

Gospodine, svrati svoj pogled na suze mnogih majki koje poput jeruzalemskih žena oplakuju krive životne izbore svoje djece. Usliši njihove molitve i obriši suze te daj da njihova djeca krenu putem pravde, ljubavi i istine Tvojega Evanđelja.

Kamenica, župna crkva sv. Bartola

Poveće selo u južnom podnožju Ravne gore u podnožju brda Črešnjevo. U mjestu je župna crkva sv. Bartola iz 18. stoljeća (zanimljivosti: crkveno posuđe), te zgrada župnog dvora s baroknim karakteristikama (fasada s vertikalnim trakama). Ruševine burga Kamenica, koji se nekad zvao Gradiški, nalaze se nedaleko od crkve na brdu. Burg je već u 15. stoljeću bio ruševina. Utvrda se spominje 1399. u jednoj darovnici kralja Sigismunda, a u jednom dokumentu iz 1463. spominje se kao ruševina. Danas se naziru samo ostaci temelja.
Proštenje: 24. kolovoza.

DEVETA POSTAJA

Isus pada treći put pod križem

Gospodine Isuse, Otkupitelju naš, pomozi nam da si posvijestimo da u našim padovima, problemima, bolestima i mukama, koliko god ih bilo, uvijek imamo jednu toplu i prijateljsku ruku koja nas pridiže. To je Tvoja ruka, Isuse. Hvala Ti!

Crkovec - Šantalabi, kapelica sv. Josipa

Šantalabi su omanji zaselak u sklopu sela Crkovec u podnožju brda Črešnjeva, na cesti Kamenica - Crkovec - Lepoglava. Na okuci ceste podignuta je nova kapelica u čast sv. Josipa Radnika.
Proštenje: 1. svibnja.

DESETA POSTAJA

Isusa svlače

Isuse Kriste, molimo Te da zaštitiš one koji su lišeni svih prava u ime velike i moderne demokracije. Ti znaš što znači biti nezaštićen, izvrgnut milosti i nemilosti moćnika. Upotrijebi i naše oči, usta, ruke ... da obespravljenima pomognemo.

Vrhovec Bednjanski, kapela sv. Josipa

Skup nekoliko zaselaka na južnim padinama brda Hum, na čijoj se najvišoj koti 424 m nalazi kapelica sv. Josipa. Kapela je podignuta 1689. (godina je uklesana na istočnim ulaznim vratima). Zanimljivost je rustično drveno raspelo.
Proštenje: 19. ožujka i 16. srpnja.

JEDANAESTA POSTAJA

Isusa pribijaju na križ

Gospodine, ne objašnjavaš nam zašto pribijanje na križ i u našim životima. Mi često pribijamo jedni druge na križ svojim slobodnim izborima. Molimo Te da nas naučiš prihvaćati križ i poteškoće izazvane izborima drugih, a nama pomogni da svojom sebičnošću ne pribijamo druge na križ.

Marčeci, kapelica Presvetog Srca Marijinog

Zaselak Marčeci južni je zaselak predjela Viletinec. Nalazi se na odvojku cestovnog pravca Lepoglava - Crkovec - Kamenica. U zaselku je podignuta omanja kapelica posvećena Presvetom Srcu Marijinom.
Proštenje: nedjelja poslije 28. lipnja.

DVANAESTA POSTAJA

Isus umire na križu

Isuse, Spasitelju, molimo za sve umrle iz naših obitelji, a posebno za one koji su dali živote u nametnutom nam ratu za našu Domovinu. Daruj im mir i blaženstvo, a nama otvori oči da po Tvom umiranju na križu živimo i vjerujemo u jednu i jedinu istinu: Gdje smrt donosi kraj, Bog daje novi početak.

Purga Lepoglavska, kapelica sv. Jurja

Zaselak zapadno od Lepoglave na povišem brdu, gdje se ističe barokna kapelica sv. Jurja podignuta 1749. godine. Već 1400. godine tu je postojala kapelica koja je dana pavlinima. Kapelica je oslikana Rangerovim freskama, a ističu se dvije: Sv. Juraj u borbi sa zmajem i Seljak se ispovijeda pavlinu.
Proštenje: nedjelja poslije 23. travnja.

TRINAESTA POSTAJA

Isusa skidaju s križa

Isuse, Tvoja majka Marija primila je Tvoje mrtvo tijelo s puno tuge i ljubavi u svoje krilo. Molimo posebno za sve majke koje čine sasvim suprotno: koje mrtvo tijelo svoje začete djece ne primaju u svoje krilo nego ga ubijaju. Pomozi nam, Isuse, da novi život zaista gledamo kao najveću vrijednost na ovoj zemlji, jer za svaki život Ti si umro da bismo mi imali nebeski, vječni život.

Gorica, sv. Ivan Krstitelj

Iznad Lepoglave na brdu Gorica nekad je stajala lepoglavska utvrda. Na njenim temeljima u 17. stoljeću sagrađena je kapela sv. Ane koja je 1727. obnovljena u baroknom stilu i posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Unutrašnjost kapele oslikana je prvim Rangerovim freskama na temu šesnaest svetih Ivana. Iza oltara jedan je Rangerov pejsaž.
Proštenje: 24. lipnja.

ČETRNAESTA POSTAJA

Isusa polažu u grob

Isuse, Spasitelju i Otkupitelju naš, daj nam snage da nikada ne gubimo vjeru u vječni život, a onima koji su usnuli, posebno svim pokojnima iz naših obitelji, podari mjesto mira i zajedništva sa svetima da Te gledaju licem u lice.

Lepoglava, župna crkva Bezgrešnog Začeća BDM

Lepoglava je bila naseljena još u vrijeme Rimljana. Vlasnik tog dijela Hrvatske, Herman Celjski, osniva 1400. godine samostan u koji dovodi pavline. Crkva i samostan su tijekom vremena nadograđivani i pregrađivani, a gotički stil je u 18. stoljeću obogaćen barokom.
U samostanu su pavlini 1503. otvorili školu, a 1582. djeluje škola za svjetovnjačku djecu (neka vrsta gimnazije), studij filozofije uvodi se 1656. godine, a 1683. godine i studij teologije. Tako je Lepoglava postala prvo hrvatsko sveučilište, a prva akademska titula dana je 1721. godine.
Unutrašnjost crkve oslikana je Rangerovim freskama, s lijeve i desne strane svetišta, na svodu svetišta, te na koru.
Proštenje: 8. prosinca.

Ivan Ranger (1700-1753)

Rođen je u Gotzensu kraj Innsbrucka. U pavlinski samostan dolazi 1730. godine kao "brat laik" i tu ostaje do svoje smrti. Ranger je ostavio ogroman slikarski opus. Vrlo rano susreo se s baroknim iluzionističkim slikarstvom u Austriji, a talijansku baroknu školu upoznao je u Veneciji, Bologni, Mantovi i Rimu. Svoj domet doseže u oslikavanju fresaka, prvi je hrvatski barokni pejsažist (uvodi mrtvu prirodu i profane elemente), radi uljne slike na drvu. Njegov stil ostavio je duboke tragove po mnogobrojnim crkvama Hrvatske i Slovenije.

- na fotografiji: freske u crkvi Gospe Snježne u Žarovnici

“Pusti duh” plan. dom (672 m)

U početku je to bilo sklonište, a kuću je 1923. godine crkvena oblast iz Bednje ustupila na korištenje HPD "Ivančica" iz Ivanca. Kuća je kupljena od župe 1942. godine s dva jutra zemlje. Godine 1950. je obnovljena kao zidana prizemnica. Kada su planinari PD "Ravna gora" iz Varaždina izgradili novi dom, prepustili su je na upravljanje PD "Trakošćan" iz Lepoglave.
Dom se nalazi u sjeverozapadnom dijelu grebena Ravne gore, odnosno kapele sv. Tri kralja. Cestovni prilaz kao i za "Filićev dom", iz Kamenice.
Dom ima blagovaonicu, kuhinju i ima ležišta za oko 25 osoba. Otvoren vikendom i praznikom. Ima struju i vodu.

“Filićev dom” (660 m)

"Filićev dom" izgrađen je 16. listopada 1932. godine. 1944. bio je spaljen, a potom obnovljen 12. rujna 1963. Dom je izgrađen kao betonska katnica. Ima blagovaonicu za oko 80 osoba, malu dvoranu za sastanke, na katu 12 soba s 30 ležaja, a u mansardi sobe sa skupnim ležištima. Do doma vodi makadamska cesta, a veći autobusi moraju parkirati na prostoru zvanom "Cimerplac" (ili Gornje Pile), odakle do doma imade 20' hoda. S Balkona kod raspela i predjela zvani Zupci (uzletište za paraglajdere) vrlo je lijep pogled u pravcu Strahinjščice i Trakošćana.
Otvoren je subotom, nedjeljom i praznicima. Ima struju i vodu.

DETALJAN OPIS PJEŠAČKE STAZE
KRIŽNOG PUTA

Križni put po Ravnoj gori ima sedam etapa i može se prijeći u laganom hodu u dva dana. Mogućnost noćenja je na Ravnoj gori u planinarskim domovima "Filićev dom" i "Pusti duh". Preporučuje se početak od zaselka Kuljevčica (Gornji Jerovec), a može i iz Lepoglave.

I. etapa
KULJEVČICA, ž. p. - GORNJI JEROVEC, Kuljevčica kapelica - DUBRAVEC - KLENOVNIK
VU - 1h 30' DP - 5,5 km
Od ž.p. Kuljevčica (pruga Varaždin - Golubovec) poći cestom do raskrižja u selu Kuljevčica (cesta Ivanec- Klenovnik ili Žarovnica - Višnjica), do kapelice (15'). Cestom desno kojih 100 m, poći asf. cestom lijevo za selo Dubravec kojih 1,5 km do zadnjih kuća u zaselku Golubi. Tu se napušta cesta, poći desno širokim kolnikom ravno do vinograda odakle na greben, do raskrižja kolnika. Prijeći greben, silaz jako usječenim putem u padini koji čini veliku okuku. Dolazi se do potoka (betonski tuljci), prijelaz na drugu stranu i uspon kolnikom hrptom grebena 20' do livade i vinograda. Desnim kolnikom izaći na greben povrh Klenovnika, njime desno do kuća zaselka Solini, do asfaltne ceste. Silazi se lijevo do crkve u Klenovniku.

II. etapa
KLENOVNIK - VUKOVOJ - PINTARIĆI - SV. VUK
VU - 1h 30'
DP - 4,5 km
Od crkve u Klenovniku poći do parkirališta ispred pješačkog ulaza u park dvorca (parkiralište). Lijevo asfaltnom cestom, proći pored prvog odvojka ceste za dvorac, potom pored odvojka ceste za selo Plemenščina i Tucli (za sv. Vuk), do oštre okuke ceste. Ravno dolinom, makadamskom cestom kojih 900 m do račvišta dolina. Cesta vodi lijevo, u podnožje središnjeg grebena. Slijedi cestovni uspon zapadnim padinama grebena (proći oštru okuku ceste) na vrh grebena i njime preko zaselka Ljubići do zaselka Pintarići (sve predio Vukovoja) gdje cesta završava. Od zadnje kuće uspon na greben (5') do uzdužnog puta i trase planinarske obilaznice "Ravnogorski planinarski put". Poći lijevo širokim kolnikom, pored male kapelice - poklonca i pila u polju, 10' do crkvice sv. Vuk.

III. etapa

IV. etapa

Varijanta 1.
Prijeći cestu, nastaviti poludesno poljskim putem koji nas dovodi pod uski strmiji klanac gdje završava (pod odronom). Slijedi uspon klancem do križa u šumi.
Nastaviti uspon klancem koji postaje sve strmiji, potom stazicom lijevom stranom izlazi se na zaravan, do početka kolnika oko 2' do šumske ceste. Ova dionica puta je strma, visinski oko 150 m i može se svladati za 25'. Prikladna je za suha vremena kada u jarku nema vode (nema klizanja na strmoj padini).
Nastavak puta je vrlo lagan, vodi (desno) šumskom cestom pored kamenoloma, bez većih uspona, do raskrižja cesta. Od desna prilazi cesta iz Bednjice, zaselak povrh ceste Višnjica - Trakošćan. To je varijanta puta br. 2. Od crkve u Višnjici do raskrižja oko 1 h.

Varijanta 2.
Do raskrižja na cesti Višnjica - Trakošćan kao pod varijantom 1. Nastaviti desno uz asfaltnu cestu kojih 1,2 km do prve oštrije okuke ceste na desno. Poći uzbrdo kraticom preko livada na vrh grebena (3') do asfaltne ceste (odvojak ceste za selo Bednjica). Nastaviti lijevo, cestom (asfalt ubrzo prestaje) do prvih kuća sela Bednjica, do raskrižja seoskih cesta (oznaka markacije za Ravnu goru, oznaka puta za paraglajdersko uzletište). Poći u smjeru putokaza za Ravnu goru do prve cestovne okuke. Tu započinje strmi uspon ceste (početak asfaltiran) kojom oko 25' do raskrižja šumskih cesta ispod strmih stijena Ravne gore. Tu se spajamo s varijantom puta br. 1. Od Višnjice oko 1h 30'.

Nastaviti šumskom cestom do prve oštre okuke i izaći na prijevoj zvan Vraca (15'), do markiranog planinarskog puta za Velike pećine, Pusti duh ili Ravnu goru. Za planinarski dom "Filićev dom" treba poći cestom poludesno nizbrdo kojih 200 m do raskrižja u dolini. Cesta ravno vodi za Kamenicu, a desno za planinarski dom do kojeg se dolazi za 25'.

S prijevoja Vraca moguće su varijante uspona po označenim planinarskim stazama za Velike pećine (30') odakle uspon do planinarskog doma "Pusti duh" (30').
Direktni uspon do "Pustog duha" vodi grebenskim putem i traje oko 20'. Od "Pustog duha" do kapelice sv. Tri kralja imade 10', odakle preko paraglajderskog uzletišta (Zupci) još 10' do "Filićevog doma".

V. etapa
"FILIĆEV DOM", Ravna gora - BABICE - GALIĆI - GOSPA SNJEŽNA - KAMENICA
VU - 2h 30' DP - 7 km
Od "Filićevog doma" treba poći planinarskom markiranom stazom za Babice preko grebenskog predjela zvanog Dugi vrh, 20' do predjela Hudo duplje gdje započinje šumska cesta. Nastaviti silaz cestom na predjel Plat, gdje cesta skreće lijevo. Napušta se cesta nedaleko lovačke čeke, silaz desno strmijim kolnikom 10' na donju cestu kojom se ide još 100 m (desno). Ponovno se napušta cesta (lijevo vodi u dolinu Kamenica dolinom Leprnjak), poći desno preko zaravni i silaz uskim stazama do prijevoja podno stjenovitih Babica (10'), odakle još 15' silaza do kuća zaselka Galići, do ceste.
Poći lijevo seoskim asfaltiranim putem 1 km do ceste u dolini Kamenice, do raskrižja (lijevo za Ravnu goru, a desno za selo Kamenicu). Poći cestom desno kojih 200 m do narednog raskrižja, skrenuti lijevo makadamskom cestom 7' na prijevoj, do raspela. Napušta se cesta, poći desno kolnikom preko livada i nastaviti uspon padinama grebena (pazi na splet staza!) 20' do kapelice sv. Marije Snježne.
Od Gospe Snježne sići asfaltiranim putem do sela na grebenu, gdje je moguće kratiti ogranak ceste (desno niz livade do donje okuke ili zgrade stare škole). Za kišnog vremena preporuča se cesta. Kod raskrižja na grebenu poći desno nizbrdo asfaltom do stare škole, odakle do raskrižja ispred crkve u Kamenici. Ova dionica silaza traje oko 15'.

VI. etapa
KAMENICA - CRKOVEC, Šantalabi - SV. JOSIP
VU - 1h 30' DP - 4 km
Od crkve u Ka-menici poći cestom za Lepoglavu do prvog raskrižja u selu (5'). Poći cestom desno i nastaviti njome oko 1,5 km, prvo pored sela Kindenti, proći selo Rešetari i doći u zaselak Šantalabi, do kapelice. Sve su to zaselci Crkovca.
Napustiti cestu kod kapelice, poći uzbrdo kolnikom 5' do uzdužnog puta. Oštro lijevo širim kolnikom kojim se izlazi na početak livada, do raskrižja. Lijevo kraći silaz usječenim kolnikom u padini, do donjeg ruba livada, odakle do seoske napuštene kuće zarasle u šikaru. Dalje nastaviti kolnikom, samo grebenom, 10' do pod brdo Hum, do slabije izraženog puta koji horizontalno vodi podnožjem brda. Tu na raskrižju poći desno 20', do ruba livada i vinograda, na padinama brda koja se spuštaju prema Bednji. Tu se lijevo od šireg kolnika odvaja stazica koja kroz šumu, strmijim padinama, vodi 15' do kapelice sv. Josipa na vrhu brda Hum.

VII. etapa
SV. JOSIP - VRHOVEC BEDNJANSKI - MARČECI - LEPOGLAVSKA PURGA - GORICA - LEPOGLAVA
VU - 1h 30' DP - 5 km
Od kapelice sv. Josipa silazi se grebenskim putem do prijevoja i raskrižja kolnika nedaleko napuštene kuće i vinograda (desno kolnik vodi za Bednju i groblje).
Poći (lijevo) kolnikom koji ima karakter ceste, prijeći brdo i silaz do prvih kuća sela Vrhovec Bednjanski. Nastaviti silaz glavnim putem do raspela i raskrižja. S ovog mjesta ravno vodi asfaltna cesta preko Rinkovca za Lepoglavu.

Poći lijevo poljskim kolnikom kojim se preko livada silazi na donju cestu i raskrižje, do početka asfalta, nedaleko raspela (lijevo makadamska cesta vodi za selo Viletinec, a desno asfaltna cesta za Rinkovec i Lepoglavu).
Prijeći cestu, nastaviti seoskom cestom za selo Kostanjevec. Kada se prođu prve kuće, 8' od cestovnog raskrižja, napustiti cestu, poći poljskim putem desnom stranom brda kojih 20' do izrazitog raskrižja na grebenu, ispred šume. Tu lijevo, širim kolnikom 10' do zaselka Marčeci, do kapelice i asfaltiranog seoskog puta.
Iz Marčeca poći seoskim putem u uži klanac između dva brda (5'), ući u pliću dolinu (livade), odakle ravno uspon stazom kroz šumarak na greben, do livada i vinograda (od Marčeca oko 10'). Dalje grebenskim putem, polulijevo u pravcu kapelice u Lepoglavskoj Purgi koja se lijepo uočava s grebenskih livada. Preostaje kojih 20' laganog hoda grebenom do asfaltne ceste kojom do kapelice.
Od kapelice treba poći asfatnom seoskom cestom prema istoku (vodi za groblje), ali samo 5' do prvog raskrižja. Poći desnom cestom kojom nakon 15' silazimo na trostruko raskrižje cesta: Žarovnica i Viletinec lijevo, a desno Trakošćan odnosno Lepoglava. Desno kojih 80 m do pješačkog prijelaza preko rijeke Bednje, željezničke pruge i glavne ceste, odakle do parkirališta i autobusne postaje u Lepoglavi.

LEPOGLAVA - GORICA
VU - 30' DP - 1 km
Od autobusne postaje starom cestom u pravcu željezničke postaje, do ogranka pruge koja vodi u lepoglavsku kaznionicu. Prijeći prugu, te uz vanjske zidove kaznionice, poći cestom kojih 100 m do odvojka makadamske ceste koja se uspinje grebenom Gorica do omanje zaravni (parkiralište) na grebenu. Lijevo je odvojak seoskog kolnika za selo Gorica na sje-vernim padinama brda kojim se može sići do željezničke postaje (20'). Nastaviti kolnikom uspon grebenom pored objekta vodovodne kaptaže do kapelice sv. Ivana (5'). Lijep vidik na Lepoglavu, Ivanščicu i Ravnu goru.