| Varaždinska biskupija |
 |
 |
|
Osnivanje biskupije
|
- Smještaj i ustroj biskupije
- Djelovanje biskupije
- Biskupski ordinarijat
- Duhovna središta
- Zaštitnici biskupije
- Biskupski grad Varaždin
- Biskupijski projekti
Smještaj i ustroj biskupije
Smještaj i ustroj biskupije Varaždinska biskupija zauzima prostor od 3.100 četvornih kilometara na sjeverozapadu Hrvatske. Prije podjele Zagrebačke nadbiskupije, ta je nadbiskupija sa 22.795 četvornih kilometara bila po veličini među većim biskupijama u svijetu. Požeška biskupija teritorijalno je dvostruko veća od Varaždinske, no ima gotovo upola manje stanovnika. Na području Varaždinske biskupije u tri županije - Međimurskoj, Varaždinskoj i dijelom u Koprivničko-križevačkoj, živi oko 400.000 stanovnika, najvećim dijelom rimokatoličke vjeroispovijesti. U područje Varaždinske biskupije pripadaju i neke župe s područja Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Virovitičko-podravske županije. Prirodnu granicu između sadašnje Zagrebačke nadbiskupije i Varaždinske biskupije čine gora Ivančica, te područja Kalnika...
OpširnijeDjelovanje biskupije
Kad je osnovana 1997. godine, Varaždinska biskupija sastojala se od 97 župa i 9 dekanata. U prvih pet godina postojanja biskupije zbog ukazanih pastoralnih potreba varaždinski biskup dekretom je osnovao nove župe i dekanate. Godine 1999. velika franjevačka župa sv. Nikole u Čakovcu podijeljena je na šest manjih: južni dio grada dobio je još jednu franjevačku župu sv. Antuna Padovanskog, a utemeljene su i župe u Ivanovcu, Pribislavcu, Šenkovcu i Mačkovcu, koje vode dijecezanski svećenici. Koprivnica je 2000. godine dobila dvije nove župe, i to župu bl. Alojzija Stepinca, te župu bl. Majke Terezije u Starigradu. Zaštitnikom Varaždinske biskupije izabran...
OpširnijeBiskupski ordinarijat
Po osnutku Varaždinska biskupija nije imala svojih materijalnih dobara, osim onih koje su posjedovale župe. Grad Varaždin i Varaždinska županija dali su Biskupiji na korištenje dvije zgrade za potrebe Biskupskog ordinarijata i Biskupskog dvora. Biskupski ordinarijat, u kojem se nalaze glavni uredi Biskupije, smješten je neposredno uz katedralu s kojom je povezan nekadašnjom Lauretanskom kapelom. Zgradu su podigli isusovci kao jednokatnu uglovnicu, vezanu uz isusovačku crkvu Uznesenja Marijina, a služila je za potrebe gimnazije. Početkom 19. st. ta je zgrada bivše isusovačke gimnazije dograđena, a sredinom 1997. godine preuređena je za potrebe Varaždinske biskupije. U Biskupskom ordinarijatu nalaze se...
OpširnijeDuhovna središta biskupije
Od duhovnih središta Varaždinske biskupije posebno se ističu Ludbreg, Lepoglava i Varaždin, ali i Molve, Sveta Marija i druga mjesta.U Ludbregu se nalazi euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Isusove, jedino euharistijsko svetište u Hrvatskoj. Mnoštvo vjernika hodočasti tijekom godine u ludbreško proštenište, no najveći broj okuplja se u dane Svete Nedjelje početkom rujna. U tom svetištu održan je 2000. godine biskupijski euharistijski kongres. Lepoglava će tek postati duhovno središte okupljanja raznih skupina vjernika i svećenika. U prosincu 2001. godine izvršena je svečana primopredaja nekadašnjeg pavlinskog samostana u središtu Lepoglave koji je služio kao zatvorska zgrada Kaznenog zavoda Lepoglava. U tijeku je...
OpširnijeZaštitnici biskupije
Zaštitnikom Varaždinske biskupije izabran je 18. lipnja 2001. godine na sjednici biskupijskog Prezbiterskog vijeća sveti Marko Križevčanin, hrvatski svetac, koji se slavi 7. rujna. Svećenici, redovnici, redovnice i vjernici okupljaju se na blagdan sv. Marka Križevčanina, zaštitnika biskupije, na misnom slavlju u katedrali. Suzaštitnikom Varaždinske biskupije imenovan je blaženi Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal koji je nepravedno nakon montiranog sudskog procesa bio zatočen u zatvoru u Lepoglavi. Blaženom A. Stepincu posvećene su dvije nove župe - u Ivanovcu u Međimurju te gradska župa u Koprivnici.
OpširnijeBiskupski grad Varaždin
Varaždin, grad baroka, glazbe i cvijeća, od davnina je poznat po tornjevima svojih crkava, a od 1997. godine je i biskupski grad. Stari hrvatski slobodni i kraljevski grad, koji je stoljećima glasio kao gospodarsko, kulturno i političko središte sjeverozapadne Hrvatske, postao je tako sjedište Varaždinske biskupije. U njemu su se nekad održavale sjednice Hrvatskog sabora i ustoličavali banovi, a u razdoblju od 1767. do 1776. g. bio je i sjedište Kraljevskoga namjesničkog vijeća, dakle glavni grad Hrvatske. No, Varaždin je već u rano doba svoje povijesti postao i značajnim vjerskim središtem. Redovnici ivanovci podigli su crkvu sv. Ivana Krstitelja i...
OpširnijeBiskupijski projekti
Varaždinska biskupija od svog osnutka putem ekonomata nastoji osigurati materijalna sredstva za svoje djelovanje. Osim u izgradnju, adaptaciju i uređenje većeg broja župnih crkava, pastoralnih centara i župnih kuća u mnogim župama, znatna se financijska sredstva ulažu i u posebne biskupijske projekte. Od 2002. do 2004. godine građen je novi svećenički dom namijenjen smještaju umirovljenih svećenika. Nalazi se uz novi biskupijski Pastoralni centar pa pruža i mogućnost za razna susretanja svećenika, vjeroučitelja i vjernika laika. U suvremeno opremljenom domu uređeno je 16 apartmana za svećenike, u potkrovlju se nalaze stanovi za redovnice, a u prizemlju su velika blagovaonica i kapela...
Opširnije
