|
U
sklopu obilježavanja Dana Kotoribe i Križevskog prošćenja u jesen 2002.
godine kotoripski crkveni zbor proslavio je 35. godišnjicu djelovanja
kao četveroglasni zbor, a isto tako obilježena je i 100. obljetnica blagoslova
crkvenih orgulja.
Kotoripski crkveni zbor mnogo je stariji. Početkom 17. stoljeća pojavljuju
se u našim župama prvi službeni učitelji koje povijesni izvori nazivaju
"ljudi magistri", odnosno učitelji, orguljaši, kantori ili školnici.
Zadaća im je bila da svojim sviranjem i pjevanjem uljepšaju bogoslužje
u crkvi, ali i da poučavaju djecu u vjeronauku, u čitanju i pisanju. Njihova
je služba bila uvijek crkvena, a župnici su nadgledali njihov rad.
1902. g. nabavljene su i blagoslovljene nove orgulje u župnoj crkvi kod
orguljara Augustera i sina u Pećuhu. Po uzoru na crkveni zbor kojeg je
u Maloj Subotici osnovao svećenik Ignacije Lipnjak, a u sklopu akcije
protiv mađarizacije, Juraj Lajtman, župnik u Kotoribi, 1909. g. osniva
dvoglasni zbor. U vrijeme župnikovanja J. Lajtmana k njemu dolazi često
Vinko Žganec radi prikupljanja međimurskih popevki. Svojim hrvatskim djelovanjem
došao je u sukob s mađarskim činovnicima. U to je doba orguljaš bio Florijan
Siladi. Razdoblje od 1916. - 1927. g. posebno se ističe u plodonosnom
i lijepom radu zbora pod vodstvom orguljaša Vinka Baloga.
Zbog političkog pritiska u doba župnika Ferdinanda Erenrajha zbor prestaje
djelovati, ali se ponovno javlja 1932. g. dolaskom župnika Stjepana Maleca.
Tada je organiziran četveroglasni zbor križara i križarica pod vodstvom
Vinka Baloga. On se isticao lijepim glasom pa ga je zapazio prethodni
orguljaš Florijan Siladi. Samoinicijativno je počeo učiti svirati orgulje,
a bio je i na školovanju u Celju. Bila je to poznata Bervarova škola u
kojoj su odgajani najbolji orguljaši.
Zbog političkih razloga od pjevanja u zboru 1937. g. odustali su muški
članovi.
Na poticaj mladog župnika Ignacija Zadravca 1967. g. opet se obnavlja
mješoviti pjevački zbor koji djeluje 35 godina. Gotovo 10 godina zbor
je vodio sada već bivši župnik prečasni Blaž Horvat na čemu mu članovi
zbora velikodušno zahvaljuju, a unatrag pet godina vodstvo zbora preuzima
mladi orguljaš Damir Kadija, koji je završio orguljaško-kantorsku školu
pri Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
|
Zbor
osim na misama nastupa na raznim manifestacijama za potrebe mjesta i župe
Kotoriba, ali često i izvan Kotoribe. Nastupali su tako u našoj prvostolnici
u Zagrebu, u varaždinskoj katedrali, u Krašiću, rodnoj župi našeg blaženika
Alojzija Stepinca, imali su i cjelovečernji koncert u crkvi sv. Katarine
u Zagrebu u sklopu pasijanske baštine. Nastupi su bili i u Čakovcu za
proštenje Gospe od Anđela ili Porcijunkule, na Trsatu, u Svetoj Mariji,
Mlinarcima itd.
Osim crkveno-liturgijskog pjevanja zbor gaji i međimursku popijevku kojom
nastupa na raznim priredbama, kao npr. povodom Majčinog dana, Dana državnosti
čuvajući baštinu naših očeva i djedova koji pjevuše ove pjesme više od
stotinjak godina mrveći ovu našu zemlju hraniteljicu.
Rado u svoju sredinu primaju i druge zborove, posebno one od kojih mogu
nešto naučiti. Ugostili su tako muški katedralni zbor iz Zagreba, svjetski
poznatog orguljaša Anđelka Klobučara, Bogoslovni oktet, Zbor liječnika
iz Zagreba, zbor mladih "Nova nada", varaždinski katedralni
zbor i mnoge druge.
Danas zbor broji 36 članova, od čega 13 muških i 23 ženskih.

|